Tehnike pamćenja

U čovjekovom mozgu ima proces pri kojem se pamćenje iz radne memorije - stvari koje smo upravo naučili - pretvara u dugoročnu memoriju. Već godinama je naučno poznato, da buka svakodnevnog života može ometati taj proces.

Druga istraživanja pokazuju da proces pamćenja nije linearan već cikličan. Svaki put kada se čovjek nečega prisjeti, to postane pristupačnije u budućnosti. Ovo ukazuje koliko je bitno ponavljanje za formiranje stabilnog pamćenja.

Kako osigurati stabilno pamćenje?

Naučnici [2] su pokazali da vježbanje memorije putem kvizova, mnogo efikasnije pospješuje memoriju, nego puko memorisanje. Do ovoga saznanja su došli u jednoj naučnoj studiji sa studentima, gdje su izučavali različite metode za efikasno učenje napamet prijevoda stranih riječi:

• Prva grupa je samo jednom ponovila svaku riječ i prijevod, bez korištenja kvizova.
• Druga grupa je ispitivana kvizovima sve dok nije mogla da se priseti svakog prijevoda.
• Treća grupa je ispitivana kvizovima sve dok se nije mogla prisjetiti svakog prijevoda tri puta zaredom nakon početnog uspjeha.
• Četvrta grupa je učinila isto kao i treća, ali sa određenim vremenskim razmakom između kvizova.

Nakon nedelju dana su učesnici studije bili ponovo testirani. Koliko je koja grupa upamtila je prikazano na sljedećoj slici:

Ovi nalazi potvrđuju da vježbanje s kvizovima - s karticama ili drugim sredstvima - može biti djelotvoran način da se novonaučeno dugoročno upameti. Najdjelotvorniji način je metoda koja je korištena od Grupe 4: vježbanje s kvizovima, pri čemu se pravi pauza između kvizova.

[1] Robert Roy Britt: The Art and Science of Remembering. Originalni članak, 2019
[2] Jeffrey Karpicke: A powerful way to improve learning and memory. Psychological Science Agenda, 2016